O ledenom bregu kao simbolu govorio je još Frojd. Kroz ovu metaforu on objašnjava psihički život kao santu leda čiji manji deo se nalazi iznad površine vode i predstavlja svesno delovanje, dok je veći deo ispod površine, nevidljiv, i predstavlja nesvesni deo naše ličnosti. U delu ispod vode nalaze se nagoni i osećanja koja imaju veliki deo kontrole nad svesnim delom ličnosti. Ova njegova revolucionarna ideja i danas je aktuelna, a zašto je to nama važno u kontekstu komunikacije?
POVERENJE
Zašto sa nekim osobama jako teško uspostavljamo komunikaciju? Šta se krije iza naizgled jednostavne i na oko vidljive komunikacije dvoje ljudi, posmatrano iz psihološke perspektive? Mogli bismo reći da se dešava susret ledenih bregova. Naime, u komunikaciji sa sagovornikom naše reči i akcije nalaze se na vrhu, a sve ono što tu komunikaciju čini takvom kakva je duboko ispod površine.
Na treningu Vrhunski komunikator, između ostalih tema, bavimo se karakteristikama onih osoba koje nazivamo dobrim komunikatorima. Pokušavamo da nađemo zajednički imenilac za sve osobine koje poseduju vrhunski komunikatori. U najvećem broju slučajeva ono što te osobe karakteriše je sposobnost izgradnje poverenja.
Ovde se vraćamo na temu ledenog brega. Reči koje nam neko govori i način na koji nam se obraća prolazi kroz naše filtere, misli i osećanja, vrednosti i potrebe – kroz filter dela ispod vode. Potrebe uslovljavaju sve navedeno i ukoliko nisu ispunjene, izgradnja poverenja nalazi se na ozbiljnom testu. Kako bismo sa nekim efikasno komunicirali neophodno je izgraditi poverenje. Jednom kada je ovo uspešno izvedeno, dugoročni kvalitetni odnos između dve osobe je na pravom putu. U osnovi komunikacionog ledenog brega nalaze se potrebe koje svako od nas ima. Te potrebe manifestuju se kroz našu komunikaciju, ponašanje, odnos prema sagovornicima. Ukoliko u prvom kontaktu ta potreba nije zadovoljena, šansa za stvaranje poverenja je umanjena.
HAJDE DA OVDE ANALIZIRAMO SUSRET DVE OSOBE KOJE IMAJU SUPROTNE POTREBE.
Posmatrajmo dve koleginice sa različitim potrebama. Prva je brižna, postavlja puno pitanja, zanima je emotivna situacija sagovornika. Druga želi da se stvari obave brzo i efikasno, emocijama nema mnogo mesta. Ako im pružimo priliku da kažu svoje mišljenje o komunikaciji sa ovom drugom, to bi izgledalo ovako nekako:
„Ne razumem zašto joj je teško da me pita kako sam. Radim toliko, trudim se, a nema feedbacka, nema pohvale, postaje mi sve teže da radim pod ovakvim uslovima“
„Ona nikada nije zadovoljna – povišicu dobija na svaka tri meseca, unapređena je na višu poziciju. Šta ja još treba da uradim da bi joj bilo dovoljno i da bi se osećala prihvaćeno?! Svojim delima pokazujem mišljenje, ne mogu svaki put da sedim i gubim vreme na besmislene razgovore?!“
Ma koliko dugo i dobro se njih dve poznavale, bazično poverenje ne postoji i mogući su česti konflikti i nerazumevanje koji uslovljavaju pad motivacije i neefikasnost. Ukoliko bi razumele potrebe jedna druge i kroz komunikaciju i ponašanje na vrhu ledenog brega ovo i pokazale, cela stvar bila bi mnogo jednostavnija.
- Naučimo da prepoznamo komunikacionu potrebu svog sagovornika na osnovu reči koje izgovara ili specifičnog ponašanja
- Naučimo kako da se odnosimo prema toj potrebi
- Primenimo stečeno znanje i veštine
Jednom usvojen, model sticanja poverenja kasnije se može primeniti u najrazličitijim situacijama – unapređenju prodajnih veština, izgradnji boljih odnosa lidera i zaposlenih itd.